Vjetrovi na Jadranu
/Vjetrovi na Jadranu
Na hrvatskoj obali Jadrana razlikujemo tri karakteristična tipa vremena:
Po jugu – s južnim toplim i vlažnim vjetrom zvanim jugo, po buri – sa sjevernim hladnim i suhim vjetrom zvanim bura i stabilno ljetno vrijeme sa dnevnim sjeverozapadnim vjetrom (maestral) i noćnim vjetrićem s kopna – burin.
Vjetrovi bura i jugo daju glavna obilježja vremena na Jadranu i češće pušu u zimskom razdoblju ( od 10. do 4. mjeseca), a maestral puše uglavnom ljeti. Jugo je jače i češće na južnom Jadranu, dok bura više puše na sjevernom Jadranu. Zimski su vjetrovi općenito češći, dugotrajniji i jači nego ljeti.
Bura je suh, jak, iznenadan i hladan silazni vjetar koji puše na mahove iz smjera sjevera - sjeveroistoka do istoka - sjeveroistoka. Katkada može biti orkanski i puhati jačinom do 12 Bf. Zabilježene su jačine i preko 200 km/h što odgovara brzini najsnažnijih orkana. Puše u izvanredno žestokim udarima tzv. refulima iz unutrašnjosti hladnog kopna istočnog Jadrana, najčešće iz sjevera – sjeveroistoka do smjera istok – sjeveroistok. Jačina bure objašnjava se postojanjem toplog zraka nad površinom mora, te hladnim slojem zraka iznad planinskih lanaca u primorju koji uzrokuju snažno zračno strujanje radi izjednačavanja pritiska. Bura se strmo ruši na morsku površinu, valovi su nepravilni kratki, strmi i niski (1-2,5 m). Jaka bura raspršuje vrhove valova u morsku pjenu i nosi kao prašinu tzv.„dimljenje mora“ što smanjuje vidljivost i stvara opasnost za pomorce jer ometa disanje. Tempertura zraka se može u vrlo kratkom vremenu smanjiti i za 10 Celzijevih stupnjeva. Zimi bura puše češće, snažnije i duže (od 3 do 7 dana), ljeti rijeđe, slabije i kraće ( do 2 dana). Olujna bura traje najviše 2 dana. Nagla pojava bure jedna je od njenih najopasnijih osobina. Najjača je oko 10 sati te od 18 - 22 sata. Razlikujemo „škuru“ buru te „vedru“ buru.
Duž istočne obale područja zaštićena od bure su zapadna obala Istre, zavjetrina otoka Unije, zavjetrina Dugog otoka, kopno pod obalom u Zadarskom kanalu, zavjetrinska strana Kornatskog otočja, te zavjetrina otoka Mljeta.
Bura pretežno puše zimi. Ljeti obično traje jedan dan ili nekoliko sati, dok zimi može puhati danima.
Jugo ili široko je topao i vlažan vjetar ujednačene brzine i postojanog smjera koji puše iz smjera istoka - jugoistoka do juga - jugozapada. Posljedica juga su visoki valovi i kiša. Jugo je karakterističan vjetar za južni Jadran gdje duže i jače puše nego na sjevernom dijelu. Predznaci juga su zatišje na moru, slabi promjenjivi vjetrovi, mutni horizont, porast temperature i vlage te postupni pad tlaka. Valovi iz smjera jugoistoka postaju sve veći.
Jugo, za razliku od bure, nikada ne zapuše iznenada već se razvija sporo. Manje je opasno od bure jer dolazi postupno, nikada iznenada a olujnu jačinu dostiže tek drugog ili trećeg dana puhanja. Češće i jače puše na južnom Jadranu. Rijetko ostaje slabi vjetar a češće olujni. Izraženiji je na otvorenom moru, dok prema kopnu slabi. Jugo je jako u onim obalnim područjima gdje je more otvorenije ili gdje vjetar puše duž kanala.Valovi mogu biti do 5 i više metara. Ljeti puše rjeđe i smanjenom žestinom dok zimi može potrajati do 10 dana a uz manje prekide i do 3 tjedna. Razlikujemo „tamno“ jugo i „suho“ jugo.
Maestral (maeštral, smorac) je dnevni termički vjetar koji puše iz smjera sjeverozapada a nastaje kao posljedica razlike u brzini zagrijavanja kopna i mora. Prisutan je od proljeća do jeseni, a tijekom dana često mijenja smjer puhanja. Ublažava ljetne vrućine, pratitelj je lijepog i stabilnijeg vremena te ugodan za jedrenje. Na južnom Jadranu maestral je izraženiji nego na sjevernom i počinje ranije puhati. U popodnevnim satima može dostići brzinu od 20 do 35 čvorova.
Burin je vjetar koji puše suprotno od maestrala. Puše ljeti noću, uglavnom iz smjera sjevera - sjeveroistoka na sjevernom Jadranu, a na južnom s istoka ili jugoistoka. Najjači je pred zoru, a nakon toga ubrzo prestaje. Dopire do 30 km na pučinu. Puše 15 do 20 milja od obale.
Nevere su termičke vrtložne oluje koje se pojavljuju velikom brzinom sa otvorenog mora (zapada). Kratko traju ali imaju veliku snagu. Najčešće su ljeti, uglavnom na sjevernom Jadranu i popraćene su grmljavinom. Predznaci su razvoj bijelog kumulusa te sve viši i tamniji viši oblak, čiji se vrh počinje širiti u prugu. Prije nailaska nevere zavlada tišina. U pravilu javljaju se nakon višednevnih sparina, toplih noći i zamućivanja obzora.
Puše iz zapadnog smjera. Dolazi iznenada i rijetko puše. Pulenat je kratkotrajan, prolazan, hladan i opasan vjetar jačine i do 12 Bf. Može uzrokovati jače valovito more uz zapadne i jugozapadne obale vanjskih otoka. Donosi kratkotrajnu ali obilnu kišu. Nakon pulenta vrijeme se kratko poboljša a vjetar ponovno zakreće na jugo. Češći je u hladno doba nego u toplo doba godine.
Olujni vjetar iz jugozapadadnog smjera s jako razvijenim valovima, obilnim oborinama i slabom vidljivošću. Na hrvatskoj obali Jadrana rijetko puše a naročito je snažan tijekom zime i jeseni. Ljeti je to vjetar lokalne nevere i traje kratko. Češći je na srednjem i južnom Jadranu. Lebić stvara ukrižano more i ljeti traje samo nekoliko sati. Predznak lebića je niska pruga magle na jugozapadnom dijelu horizonta, nagli pad zraka te ekstremno visoka plima.
